Drugi geostrateški forum - GEOFOR

Globalne klimatske promjene u društvu rizika

Zagreb, 4. studenog 2022.

U organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije, digitalni think tank

GEOFOR 2022.

Određenje, koncept i ciljevi Foruma

Određenje

Geostrateški forum utemeljen je u Zagrebu 2020. godine s ciljem da analizira i konceptualizira rezultate Mediteranskog poljoprivrednog foruma, Foruma ICT i društvo te Međunarodnog energetskog foruma u kontekstu geopolitike te tako dodatno artikulira predstavljene javne politike u kontekstu nove društvene paradigme u globalnom društvu rizika. Geostrateški forum se temelji na dosadašnjim rezultatima IEGS-a.

Koncept

Geostrateški forum polazi od pretpostavke da je u tijeku rekonstrukcija stare geopolitički slike svijeta te shodno tome pokušaj uspostavljanja nove. U okviru nove geopolitičke slike svijeta s početka 21. stoljeća doći će do novog/drugačijeg pozicioniranja EU u odnosu na SAD, Kinu i Rusiju. U tom kontekstu Geostrateški forum je mjesto rasprava i analiza novog koncepta multipolarnosti u svijetu. U okvirima nove geopolitičke slike svijeta fokus je na populaciji, hrani, energiji i ICT tehnologiji, klimatskim promjenama kontekstu globalnog društva rizika.

Ciljevi

Promovirati značenje geostrategije / geopolitike u kontekstu nove društvene paradigme, kako unutar akademskog sektora tako i šire javnosti, s posebnim naglaskom na javni i državni sektor. Forum pruža jasne i artikulirane koncepte i rješenja problema koja se tiču javnih politika IT-a, energetike i mediteranske poljoprivrede, kako na lokalnoj i regionalnoj tako i na međunarodnoj razini. Geostrateški forum polazi od pretpostavke identificiranja ključnih pitanja te pruža okvir za politički neovisne rasprave o javnim politikama, strateškim i sigurnosnim trendovima u geopolitici 21. stoljeća determiniranoj različitim rizicima. Sintetiziranje i analiziranje prijedloga javnih politika ostalih foruma s pozicije geopolitike.

Paneli Foruma

Riječ voditeljice Foruma

Prof. dr. sc. Marta Zovko
Voditeljica Foruma

Sigurnost okoliša postaje sve važnija u današnjem globalnom društvu (rizika). Kako se zamišlja sigurnost okoliša i što treba učiniti u tom odnosu čovjek-okoliš? Prvi korak prema odgovoru je sposobnost preispitivanja struktura moći koje okružuju ovaj odnos i proučavanja zemljopisno međusobno povezanih problema i pitanja. Nakon što se magla oko zemljopisnih obrazaca djelovanja i sfera povezanih s moći raščisti, moguće je krenuti prema aktivnijem znanstvenom pristupu i uvidima vezanim za politiku. Ako se populacijski trendovi, oskudica resursa, klimatske promjene, sigurnost opskrbe hranom, nedostatak vode ili sukobi povezani s degradacijom okoliša ispitaju bez uzimanja u obzir šire geopolitičke pozadine, to često može dovesti do selektivnih i diskurzivnih praksi, kao i ad hoc i privremenih rješenja.

Kritička geopolitika propituje strukture povezane s odnosom mjesta i moći i nudi prostor za daljnja istraživanja. Jedan od prvih znanstvenika koji uvodi pitanja geopolitike okoliša i sigurnosti okoliša je Simon Dalby (2018., 2020.), a slijedi ga Shannon O’Lear (2018.) koji je međusobno povezao pitanja geopolitike okoliša, sigurnosti i društva rizika. Za O’Leara „geopolitika okoliša ispituje kako se teme okoliša koriste za potporu geopolitičkih argumenata i fizičke stvarnosti moći i mjesta” (www.rowman.com).

Cilj 2. GEOFOR-ove konferencije je pružiti sveobuhvatan i interdisciplinarni pogled na suvremene fenomene sigurnosti okoliša i posljedice globalnih klimatskih promjena kroz prizmu kritične geopolitike. Glavni ciljevi su argumentirati značenje okoliša u globalnom društvu rizika, ispitati kako geopolitika okoliša proširuje razumijevanje rizika i sigurnosti, raspravljati o ravnoteži odnosa čovjeka i okoliša i istaknuti prostornu dimenziju trenutnih sigurnosnih pitanja vezanih uz okoliš. Stoga bi teme radova trebale biti usmjerene na, ali ne i isključivo, na propitivanje i analiziranje sljedećih tema:

– sigurnost okoliša općenito, porijeklo, teorijski koncepti i praksa

– migracijski procesi u 21. stoljeću i kao uzrok i kao posljedica neuravnoteženog odnosa čovjeka i okoliša

– klimatske promjene, problematika i posljedice klimatskih promjena

– geopolitika okoliša, geografski obrasci i „zelena” politika moći

– prehrambeni sustavi i sigurnost opskrbe hranom, robni lanci i opskrba energijom

– nestašica vode i problemi sukoba vezanih uz vodu.

Prof.dr.sc. Marta Zorko

Sigurnost okoliša postaje sve važnija u današnjem globalnom društvu (rizika). Kako se zamišlja sigurnost okoliša i što treba učiniti u tom odnosu čovjek-okoliš? Prvi korak prema odgovoru je sposobnost preispitivanja struktura moći koje okružuju ovaj odnos i proučavanja zemljopisno međusobno povezanih problema i pitanja. Nakon što se magla oko zemljopisnih obrazaca djelovanja i sfera povezanih s moći raščisti, moguće je krenuti prema aktivnijem znanstvenom pristupu i uvidima vezanim za politiku. Ako se populacijski trendovi, oskudica resursa, klimatske promjene, sigurnost opskrbe hranom, nedostatak vode ili sukobi povezani s degradacijom okoliša ispitaju bez uzimanja u obzir šire geopolitičke pozadine, to često može dovesti do selektivnih i diskurzivnih praksi, kao i ad hoc i privremenih rješenja.

Kritička geopolitika propituje strukture povezane s odnosom mjesta i moći i nudi prostor za daljnja istraživanja. Jedan od prvih znanstvenika koji uvodi pitanja geopolitike okoliša i sigurnosti okoliša je Simon Dalby (2018., 2020.), a slijedi ga Shannon O’Lear (2018.) koji je međusobno povezao pitanja geopolitike okoliša, sigurnosti i društva rizika. Za O’Leara „geopolitika okoliša ispituje kako se teme okoliša koriste za potporu geopolitičkih argumenata i fizičke stvarnosti moći i mjesta” (www.rowman.com).

Cilj 2. GEOFOR-ove konferencije je pružiti sveobuhvatan i interdisciplinarni pogled na suvremene fenomene sigurnosti okoliša i posljedice globalnih klimatskih promjena kroz prizmu kritične geopolitike. Glavni ciljevi su argumentirati značenje okoliša u globalnom društvu rizika, ispitati kako geopolitika okoliša proširuje razumijevanje rizika i sigurnosti, raspravljati o ravnoteži odnosa čovjeka i okoliša i istaknuti prostornu dimenziju trenutnih sigurnosnih pitanja vezanih uz okoliš. Stoga bi teme radova trebale biti usmjerene na, ali ne i isključivo, na propitivanje i analiziranje sljedećih tema:

– sigurnost okoliša općenito, porijeklo, teorijski koncepti i praksa

– migracijski procesi u 21. stoljeću i kao uzrok i kao posljedica neuravnoteženog odnosa čovjeka i okoliša

– klimatske promjene, problematika i posljedice klimatskih promjena

– geopolitika okoliša, geografski obrasci i „zelena” politika moći

– prehrambeni sustavi i sigurnost opskrbe hranom, robni lanci i opskrba energijom

– nestašica vode i problemi sukoba vezanih uz vodu.

Pridružite nam se na GEOFOR-u 2022.!

Rezervirajte BESPLATNO Vaše mjesto na Forumu!