GEOFOR - GEOPOLITIČKI FORUM

Geopolitički rizici u globalnom društvu 21.stoljeća

ZAGREB, 24.9.2021. ,Nacionalna i sveučilišna knjižnica

O Forumu

Međunarodna politička slika i odnosi snaga trenutno se nalaze u fazi preslagivanja. Promjene su uvjetovane ne samo pandemijom COVID-19,kao dijelom globalnog društva rizika ,već i procesom pragmatizacije vanjskih politika,odmakom od ustaljenih sustava vrijednosti i povjerenjau saveznike. U uvjetima općeg slabljenja moći i utjecaja tradicionalnih velesila,do izražaja dolaze regionalne sile prvog i drugog reda. Svijet se suočava s novim vrstama rizika. Vodeće zemlje i međunarodne organizacije moraju se adaptirati i re-definirati svoje politike i svjetonazore kako bi ostale relevantne u ovom kompleksnom i politički hibridnom svijetu. Ovaj forum potaknut je globalnim društvom rizika, idejom geopolitičkih rizika u globalnom društvu 21. stoljeća. Forum je smješten u kontekst promišljanja globalnog društva rizika i nove društvene paradigme – kako zemlje u ovoj fazi mogu osigurati održivi razvoj društava, poljoprivrede, tehnologija, energetike i zdravstva?

Određenje

  • Geopolitički forum utemeljen je u Zagrebu 2020. godine s ciljem da analizira i konceptualizira rezultate Mediteranskog poljoprivrednog foruma, Foruma ICT i društvo te Međunarodnog energetskog foruma u kontekstu geopolitike te tako dodatno artikulira predstavljene javne politike u kontekstu nove društvene paradigme u globalnom društvu rizika.
  • Geopolitički forum se temelji na dosadašnjim rezultatima IEGSa.

Koncept

  • Geopolitički forum polazi od pretpostavke da je u tijeku rekonstrukcija stare geopolitički slike svijeta te shodno tome pokušaj uspostavljanja nove.
  • U okviru nove geopolitičke slike svijeta s početka 21. stoljeća doći će do novog/drugačijeg pozicioniranja EU u odnosu na SAD, Kinu i Rusiju. U tom kontekstu Geopolitički forum je mjesto rasprava i analiza novog koncepta multipolarnosti u svijetu.
  • U okvirima nove geopolitičke slike svijeta fokus je na populaciji, hrani, energiji i ICT tehnologiji u kontekstu sigurnosti.

Ciljevi

  • Promovirati značenje geopolitike u kontekstu nove društvene paradigme, kako unutar akademskog sektora tako i šire javnosti, s posebnim naglaskom na javni državni sektor.
  • Forum pruža jasne i artikulirane koncepte i rješenja problema koja se tiču javnih politika IT-a, energetike i mediteranske poljoprivrede, kako na lokalnoj i regionalnoj tako i na međunarodnoj razini.
  • Geopolitički forum polazi od pretpostavke identificiranja ključnih pitanja te pruža okvir za politički neovisne rasprave o javnim politikama, strateškim i sigurnosnim trendovima u geopolitici 21.stoljeća determiniranoj različitim rizicima.
  • Sintetiziranje i analiziranje prijedloga javnih politika ostalih foruma s pozicije geopolitike.

PANELI

1.Izazovi neuravnotežene multipolarnosti i geopolitički rizici

Svijet je uvjereno zakoračio u razdoblje globalnih političkih, gospodarskih, društvenih i tehnoloških promjena.Složenost i istodobna nelinearnost tih procesa zahtijevaju interdisciplinaran pristup i detaljno promišljanje njihovih uzroka i mogućih ishoda. Slabljenje američkog utjecaja produbilo je krizu globalnog čelništva i globalnog upravljanja.To je stvorilo uvjete za osamostaljivanje zemalja te otvorilo prostor raznim vrstama režima da agresivnije ostvaruju svoje nacionalne, sigurnosne i ekonomske ciljeve. Nijedna druga velesila nema kapaciteta smijeniti Ameriku na čelnoj poziciji. Nijedna velesila nije u stanju samostalno riješiti veći ili srednji vanjskopolitički problem bez uloge drugih zemalja, napose zemalja regije u kojoj se nalazi problemsko područje. U takvom kontekstu, regionalni akteri i sile „drugog reda“ su ojačale svoj politički i vojni položaj. Stvara se proto-multipolarnost koja je po svojoj prirodi kaotična i neuravnotežena. Pandemija COVID-19 ostavit će dubok trag na svjetskoj politici i odnosima svjetskih aktera. COVID-19 u cijelosti je nadrastao svoju zdravstvenu prirodu i postao ogroman politički i sigurnosni faktor. Virus kao tip rizika, ubrzao je postojeće i potaknuo nove trendove  u međunarodnim odnosima kao što su izolacija, nepovjerenje, zaštita domaćih ekonomija i tržišta, jačanje nacionalne države, razvoj tehnologija društveno-sigurnosne namjene, produbljivanje rasjeda između SAD-a i Kine, Rusije. Neophodno je problematizirati prirodu budućih geopolitičkih rizika.
Na ovom panelu raspravljat ćemo o izazovima svijeta u tranzicijskom i post-tranzicijskom razdoblju. Kakav bi teoretski i praktični model bio optimalan za oporavak? Ima li nepredvidiva i pragmatična multipolarnost prednost naspram bipolarnog ili monopolaranog poretka? Kakva je budućnost međunarodnih organizacija. Treba li reformirati WTO, UN i WHO? U globalnom društvu  rizika valja promisliti novu ulogu organizacije NATO-a u globalnom društvu 21.stoljeća.

2. Od geopolitike do geo-interneta: digitalne granice, tehnološki identiteti, sekuritizacija nacionalnih virtualnih prostora i geopolitički rizici

Tehnološko suparništvo SAD-a i Kine sve je izraženije. Američka borba protiv kineskog tehnološkog razvoja mogla bi u konačnici stvoriti svijet koji je podijeljen na razne visokotehnološke standarde i tehnološke domene. Suverenizacija i sekuritizacija interneta u Kini, Rusiji, SAD-u i drugim zemljama poput Indije također kreira plodno tlo za daljnje digitalno razilaženje. To je svojevrsna transformacija geopolitike iz domene fizičkog u domenu virtualnog. Također, visokotehnološko i digitalno suparništvo negativno utječu na razmjenu znanja i znanstvenu suradnju. Prvi puta u povijesti, politička konfrontacija među zemaljama nije uvjetovana borbom za resurse, teritorije ili ideološke okvire već zapravo na dominaciju u virtualnom prostoru, kibernetičku sigurnost te komunikacijsku sigurnost i zaštitu od kibernetičkih rizika. Kakva je budućnost digitalne geopolitike i tko su u njoj glavni akteri – kompanije, države ili društva? Kakav rizik predstavlja prelijevanje digitalnog suparništva u fizički svijet i koje su posljedice toga? Je li neizbježan gubitak distinkcije između vojne i civilne tehnologije, odnosno hoćemo li živjeti u sjeni straha od «dvostruke namjene» i hoće li naši digitalni i medijski odabiri biti regulirani? Može li se klasična diplomacija i vanjskopolitički establišment nositi s takvim izazovima i je li svijetu potrebna nova multilateralna arhitektura digitalne sigurnosti u odnosu na globalno društvo rizika.

3. Budućnost europske sigurnosti uglobalnom društvu rizika

Kao nijedna zemlja, odnosno integracija do sada, Europska Unija je u proteklih desetak godina na sebi osjetila gotovo sve vrste i podvrste sigurnosnih prijetnji i izazova. Ona je postala dijelom globalnog društva rizika. Od klasičnih, tu su napetosti na Kosovu, rat u Ukrajini i na Karabahu. Dakako, među klasične ubrajamo i terorističke napade. Među nove prijetnje spadaju kibernetičke prijetnje, odnosno hakerski napadi. U domeni energetske sigurnosti, svjedočimo sve većoj napetosti raznih članica oko prirode energenata (fosilno-obnovljivo) te izvora prirodnog plina (SAD-Rusija). Europa se suočila i s interdisciplinarnim problemom ratnihi ekonomskih migracija. EU pogađaju i specifični oblici političkih izazova koje možemo razmatrati u širem kontekstu sigurnosti poput jačanja populističkih vlada, nesloge u Uniji te odlaska jednog od ključnih vojno-obavještajnih članica, Velike Britanije. Separatizam, iako neusporedivo manje krvav no u prošlosti, nije nikamo nestao. Dodajmo k tome i specifične probleme identiteta i vjere na osi Zapad-Istok te ekonomsku nejednakost na osi Sjever-Jug. Probleme starenja europskog stanovništva možemo promatrati kao društveni i ekonomski sigurnosni izazov, kao tip rizika. Pandemija COVID-19 manifestirala je izdravstveni izazov. Sve su to rizici s kojima se suočava Europska unija.
Na ovom panelu će se raspravljati o tome može li Europa naći uravnoteženi energetski model koji će zadovoljiti sve aktere? Može li Europa podijeliti sigurnost i ekonomiju, odnosno biti sigurnosno vezana uz Zapad, k tomu ekonomski slobodna u svojim odlukama? Što treba učiniti kako bi se u novoj društvenoj paradigmi uzeli u obzir svi rizici i prijetnje? Vodi li to k centralizaciji, ili suprotno –ka većoj samostalnosti zemalja članica? Postoji li u EU kriza upravljanja i je li EU sposobna biti veliki politički faktor u svijetu sutrašnjice kojega prate različiti rizici? Je li moguće globalno upravljanje rizicima ?

Program

Institut za europske i globalizacijske studije

predstavlja

1. GEOPOLITIČKI FORUM – GEOFOR

Geopolitički rizici u globalnom društvu 21.stoljeća

Nacionalna i sveučilišna knjižnica

24.rujna 2021., Zagreb

Moderatori Foruma:

Tomislav Cerovec (HRT)

izv. prof. dr. sc. Marita Brčić Kuljiš (Sveučilište u Splitu)

 

PROGRAM

8.45 – 9.30  Registracija

9.30 – 10.15 Otvorenje Foruma i pozdravni govori

  • prof. dr. sc. Anđelko Milardović, Institut za europske i globalizacijske studije Split-Zagreb

10.15 – 12.00 Prvi panel

Izazovi neuravnotežene multipolarnosti i geopolitički rizici

Uvodno predavanje:

izv. prof. dr.sc. Petar Kurečić, Sveučilište Sjever

Moderatorica: izv. prof. dr. sc. Marita Brčić Kuljiš

  • sc. Branimir Vidmarović, Sveučilište Juraj Dobrila, Pula
  • Jure Vujić, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Zagreb
  • Božo Kovačević, Libertas sveučilište, Zagreb

12.00 – 12. 15 Coffee break

12.15 – 13.45 Drugi panel

Od geopolitike do geo-interneta: digitalne granice, tehnološki identiteti, sekuritizacija nacionalnih virtualnih prostora i geopolitički rizici

Uvodno predavanje:

dr. sc. Gordan Akrap, Poslovno veleučilište Zagreb

Moderator: g. Tomislav Cerovec

  • dr. sc. Paul Fryer, University of Eastern Finland (tbc)
  • dr. sc. Binoy Kampmark, RMIT University, Melbourne (tbc)
  • Marko Rakar, MRAK usluge, Zagreb
  • gđa. Biljana Cerin, Ostendo Consulting CEO, Zagreb
  • Davor Dijanović, Zagreb

14.00 – 15.30  Pauza za ručak

15.30 – 17.00  Treći panel

Budućnost europske sigurnosti u globalnom društvu rizika

Moderator: g. Tomislav Cerovec

  • dr. sc. Sanja Vujačić, Paris-Nica
  • dr. sc. Tonći Prodan, Sveučilište u Splitu
  • gđa. Kelsey Bjornsgaard, Institute for Strategic Dialogue, London (tbc)
  • Dennis De Vries, RAN Working Group on Youth and Education(tbc)
  • dr. sc. Krzysztof Sliwinski, Hong Kong Baptist University (tbc)
  • dr.sc. Rade Rajkovchevski, Faculty of Security, University of Bitola, Republika Sjeverna Makedonija (tbc)

17.00 – 17.30  Zatvaranje Foruma

Napomena:

Moguće su izmjene i dopune Programa.

Moguće je pomicanje  termina Foruma  prema epidemiološkoj situaciji.

Scroll to Top